Tim molekularnih biologa i doktoranata u ovoj oblasti, u našoj laboratoriji oformljen je sa ciljem otkrivanja genetski predisponiranih bolesti ali individualizacije terapije. Očekujem da će se jako brzo (u nekim zemljama već) terapija mnogih bolesti sa velikom učestalošću rukovoditi upravo rezultatima iz ove oblasti, tj “osluškivanjem naših gena
- Doktorka, imate veoma bogato profesionalno iskustvo, molim Vas da čitaocima Voli Magazina približite svoj razvojni put i dosadašnju karijeru.
Ja pripadam malobrojnoj grupi ljudi koja se od samog početka svoje akademske karijere odlučila za medicinsko laboratorijsku dijagnostiku. Kroz osnovne studije, specijalizaciju i subspecijalizaciju fokus je bio jasan – usvojiti, ali i u našu svakodnevnu praksu uvesti najnovije pristupe i procedure u laboratorijskoj dijagnostici. Time sam se rukovodila i prilikom angažovanja u različitim projektima stručne i naučne prirode, a bilo ih je odista mnogo.
- Odlučili ste da nakon dugog niza godina na poziciji direktora laboratorije u KBC prihvatite izazov i sada ste na čelu MojLab poliklinike i laboratorije, šta Vas je opredjelilo?
Poliklinika i laboratorija MojLab su osmišljene, opremljene i organozovane upravo na način koji prati najsavremenije svjetske trendove. A to je integracija medicinskih laboratoria, biohemijsko-hematološke, mikrobiološke i molekularne dijagnostike I patohistologije sa jedne strane, naravno u samoj poliklinici sveobuhvatne radiološke dijagnostike. Takav koncept bio je moguć jer smo od početka bili vođeni mogućnošću da našim pacijentima, na jednom mjestu pružimo najbolju i sveobuhvatnu dijagnostiku. Zajedno sa najsevremenijom opremom, to je bio izazov koji je bilo teško odbiti.
- Promjenja je jedina konstanta, tako da se i medicina i pristup liječenju i zdravstvenoj zaštiti neprestano mijenjaju i razvijaju. Mnoge od ranije nepriznatih, alternativnih metoda sada su sve više prihvaćene i sve popluranije, kao što je kvantna medicina, homeopatija, akupunktura i sl. Šta Vi mislite o tome?
Mnogi od pristupa liječenju koje ste naveli prisutni su već dugo u različitim kulturama I ne treba ih zanemariti, ali ni po svaku cijenu uvoditi. Kadaje u pitanju dijagnostika, liječenje tj praćenje efekata terapije, ali i izbor načina života, ja vjerujem u personalizaciju tj individualan pristup svakom pacijentu. A on obuhvata četiri P: prediktivnu, preventivnu, personalizovanu i participativnu uniju dijagnostike i liječenja.
- Šta smatrate navećim izazovom sa kojim se javne i privatne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori suočavaju?
U ovom trenutku to je definitivno COVID-19. I ako u vrijeme kada su naša laboratorija i higijensko-epidemiološka služba osmišljene, dijgnostika vezana za corona virus nije bila planirana, radujemo se što možemo svojim radom da doprinesemo ublažavanju udara pandemije na crnogorski zdravstveni sistem. Opremu smo zbog okolnosti čekali mnogo duže, kasnili sa planiranim otvaranjem ali sada smo tu i speremni da se uključimo.
- Poznato je da veliki broj ljekara i medicinskih radnika sve više odlazi iz Crne Gore i zemalja u okruženju. Kako bi ste posavjetovali mlade ljude, po pitanju opredeljenja da svoju budućnost potraže u inostranstvu?
Vjerujem da mladi ljudi osim finansijskog momenta, u inostranstvu traže prvenstveno profesionalno napredovanje. Sistemi kao što je naš i modernizacija cijelokupnog zdravstvenog sistema je mislim, nešto što bi ih privuklo da svoju budućnost vežu za našu zemlju.
- Šta je to što će Moj Lab činiti drugačijom od ostalih ustanova tog tipa?
Kao što sam već rekla, četiri P tj visoko kvalitetan, vođen najnovijim protokolima individualan pristup svakom pacijentu. U smislu predikecije i prevencije razvoja bolesti, prilagođavanja terapije (vođene našom genetskom predispozicijom) uz aktivnu participaciju tj učešće svakog pacijenta u liječenju. Preko 500 laboratorijskih parametara i više za one kojima je to neophodno, stoje na raspolaganju našim pacijentima. Savremena patohistohistologija sa imunohistohemijom i molekularnim tumorskim markerima, korak je naprijed u ovoj oblasti medicine u Crnoj Gori.
- Šta je molekularna dijagnostika, kako da taj termin približimo našim čitaocima?
Termin molekularne dijagnostike se, u poslednje vrijeme poistovjećuje sa dijagnostikom corona virusa. Ali dekecija prisustva virusnih nukleinskih kisjelina u našem organizmu, samo je mali dio ove oblasti koja nas krupnim koracima vodi u budućnost.
Tim molekularnih biologa i doktoranata u ovoj oblasti, u našoj laboratoriji oformljen je sa ciljem otkrivanja genetski predisponiranih bolesti ali individualizacije terapije. Očekujem da će se jako brzo (u nekim zemljama već) terapija mnogih bolesti sa velikom učestalošću rukovoditi upravo rezultatima iz ove oblasti, tj “osluškivanjem naših gena”.
MojLab planira da bude upravo ono što njeno ime poručuje, laboratorija svakog pacijenta po na osob, a molekularna dijagnostika će u tome igrati značajnu ulogu.
- Za kraj, recite nam nešto o svojim ambicijama, ličnim I profesionalnim, gdje vidite sebe i MojLab u godinama koje dolaze?
Veliki je izazazov postaviti I organizovati sistem kao što je naš. Zajednički rad tima stručnjaka I saradnika stoji iza cijelog projekta. I ići ćemo dalje vođeni potrebama naših pacijenata i tokovima savremene medicine. Ja sebe I MojLab u budućnosti vidim kao sistem spreman da izađe u susret svakom izazovu u oblasti dijagnostike, liječenja i njege pacijenta. Cilj je da budemo spremni za budućnost, koja krupnim koracima mijenja lice medicine.
