Sve veći broj ljudi pati od alergije izazvane nekom vrstom alergena. Alergijske reakcije nisu bezazlene i osim što narušavaju kvalitet života, mogu nanijeti i ozbiljne posledice. Prvi korak u borbi protiv alergijskih reakcija je precizna i pravovremena dijagnostika.
„Nakon pojave simptoma koji ukazuju na alergijsku reakciju, neophodan je pregled stručnjaka kako bi ustanovili da li se zaista radi o alergiji i odredio alergen ili alergeni koji su izazvali reakciju. Ne treba zaboraviti da su simptomi često slični običnoj prehladi i da u igri mogu biti na stotine različitih alergena.
Određivanjem krvne slike, tj. broja eozinofila kao njenog sastavnog dijela, i ukupnih IgE antitijela sa sigurnošću se isključuje ili potvrđuje prisustvo alergijskih reakcija. U organizmu postoje specifična IgE antitijela za svaki alergen, te njihovo ponovno unošenje dovodi do vezivanja za ova antitijela i izaziva pojavu simptoma alergijske reakcije. Određivanjem specifičnih IgE antitijela na pojedine alergene, može se ustanoviti koji od njih je uzročnik reakcije.
Na osnovu načina na koji se unose u organizam alergeni se dijele na nutritivne i inhalatorne. Najčešći simptomi alergija na hranu su: crvenilo kože, osip, otok, bolovi u stomaku, mučnina i dijareja. U slučaju ozbiljnih reakcija može doći i do anafilaktičkog šoka. Najčešći simptomi inhalatornih alergija su: svrab i suženje očiju, kijavica, curenje nosa, kašalj i iscrpljenost. U pojedinim slučajevima pojavljuje se i osip po koži, koja može biti suva i pucati.“
Mr ph Najdana Gligorović Barhanović, specijalista medicinske biohemije, subspecijalista laboratorijske endokrinologije.
